Page 3 - Vodič kroz lizing - Novembar 2015
P. 3
Novembar - 2015.
Makedonska 30, Beograd, Republika Srbija office@alcs.org.rs + 381 11 31 30 714
ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODATU VREDNOST
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost koji je stupio na snagu 15. oktobra ove godine
uveo je ne samo tehničke izmene PDV propisa već i sasvim novi koncept - pojam PDV punomoćnika.
PDV punomoćnik – obaveza ili mogućnost?
Trenutno važeći Zakon o PDV jasno propisuje dužnost za strana lica, koja vrše promet dobara i usluga u Republici Srbiji,
da angažuju poreskog punomoćnika (izuzev za usluge pružene elektronskim putem i usluge prevoza putnika
autobusima). Zakonodavac, međutim, nije propisao kaznu za ona strana lica koji propuste to da učine. Time je
stvorena nedoumica u pogledu intencije zakonodavca – da li je primena ovog koncepta obaveza ili samo mogućnost?
Odsustvo sankcija za strana lica koja propuste da imenuju poreskog punomoćnika govori u prilog tome da intencija
zakonodavca nije bila da ovu odredbu učini imperativnom. Stoga je za očekivati da će PDV punomoćnika imenovati
isključivo ona strana lica koja bez njegovog imenovanja ne bi mogla ostvariti pravo na odbitak ulaznog PDV u Republici
Srbiji (i stoga bi snosila trošak domaćeg PDV). PDV obveznici koji prime iz inostranstva usluge koje su prema mestu
prometa oporezive u Republici Srbiji će nastaviti da obračunavaju i prijavljuju PDV na poziciji ulaznog i izlaznog PDV
(reverse charge mehanizam) u situaciji kada strano lice nije imenovalo PDV punomoćnika, o čemu je potrebno
blagovremeno se informisati u zvaničnom registru PDV punomoćnika.
Proširenje pojma poreskog dužnika – olakšavajući ili otežavajući faktor u svakodnevnom poslovanju lizing društava?
Kupac, obveznik PDV, za promet hipotekovane nepokretnosti kod realizacije hipoteke, predmeta založnog prava kod
ugovora o zalozi, kao i dobara i usluga nad kojima se sprovodi izvršenje u izvršnom postupku, koji mu izvrši drugi PDV
obveznik (dužnik), je sada dužan da obračuna i prijavi PDV na poziciji izlaznog i ulaznog PDV (reverse charge
mehanizam), pod uslovom da ispunjava opšte uslove iz člana 28. Zakona o PDV, i to bez posedovanja PDV računa.
Nove odredbe međutim donose i nove nedoumice i probleme za lizing kompanije. Primera radi lizing kompanija koja
kao kupac stiče predmet hipoteke, ručne zaloge ili izvršenja, mora biti sigurna da li je tako izvršen promet uopšte
predmet PDV, a to znači da mora biti sigurna i u pogledu PDV tretmana prometa tog predmeta u prethodnom koraku,
npr. da li je dužnik imao pravo na odbitak PDV (kod putničkih vozila), da li je u pitanju prvi prenos prava (kod
nekretnina) i sl.? Naime, ukoliko promet predmeta hipoteke, ručne zaloge ili izvršenja nije PDV oporeziv, a lizing
duštvo je smatralo da jeste, i kao kupac, PDV dužnik, je zaračunalo PDV na pozicijama izlaznog i ulaznog PDV, poreski
organi mu mogu u kontroli osporiti ulazni PDV. Tada u najboljem slučaju lizing kompanija može snositi trošak zatezne
kamate i kazne za prekršaj.
Slične nedoumice se mogu pojaviti i kod prometa dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, u situaciji kad lizing
kompanija dobije račun dobavljača za radove na npr. poslovnom prostoru, a iz opisa prometa nije sasvim jasno da li je
u pitanju promet iz oblasti građevinarstva ili ne. Ukoliko je dobavljač iskazao PDV u računu, potebno je proveriti da li je
trebalo da ga iskaže i shodno tome da li se po takvom računu neosporno može priznati pravo na odbitak ulaznog PDV
na nivou lizing kompanije? Ukoliko dobavljač nije iskazao PDV u računu, potrebno je proveriti da li je trebao, odnosno
da li je lizing kompanija u tom slučaju PDV dužnik i shodno tome da li ima neosporno pravo na odbitak ulaznog PDV
kod obračuna PDV po reverse charge mehanizmu. Dodatnu glavobolju zadaje i pitanje vremena prometa, jer sada PDV
dužnik i o tome mora voditi računa kako bi pravilno evidentirao i prijavio PDV.
Ovo su samo neke od novina u PDV propisima, a izazovi u njihovoj primeni su brojni za PDV obveznike. To je donekle
uobičajeno za prvi period primene svake novine u propisima. Najavljeno donošenje jedinstvenog PDV pravilnika, koji bi
zamenio sve postojeće i usavršio postojeća rešenja, bi trebalo da reši većinu nedoumica u praktičnoj primeni PDV
novina. Do tada lizing kompanije, kao i drugi PDV obveznici će biti prinuđeni da dodatno angažuju svoje resurse i
kapacitete radi razumevanja PDV tretmana konkretne transakcije, kako bi znali da li u konkretnom slučaju treba da se
ponašaju kao PDV dužnici ili ne.
Makedonska 30, Beograd, Republika Srbija office@alcs.org.rs + 381 11 31 30 714
ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODATU VREDNOST
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost koji je stupio na snagu 15. oktobra ove godine
uveo je ne samo tehničke izmene PDV propisa već i sasvim novi koncept - pojam PDV punomoćnika.
PDV punomoćnik – obaveza ili mogućnost?
Trenutno važeći Zakon o PDV jasno propisuje dužnost za strana lica, koja vrše promet dobara i usluga u Republici Srbiji,
da angažuju poreskog punomoćnika (izuzev za usluge pružene elektronskim putem i usluge prevoza putnika
autobusima). Zakonodavac, međutim, nije propisao kaznu za ona strana lica koji propuste to da učine. Time je
stvorena nedoumica u pogledu intencije zakonodavca – da li je primena ovog koncepta obaveza ili samo mogućnost?
Odsustvo sankcija za strana lica koja propuste da imenuju poreskog punomoćnika govori u prilog tome da intencija
zakonodavca nije bila da ovu odredbu učini imperativnom. Stoga je za očekivati da će PDV punomoćnika imenovati
isključivo ona strana lica koja bez njegovog imenovanja ne bi mogla ostvariti pravo na odbitak ulaznog PDV u Republici
Srbiji (i stoga bi snosila trošak domaćeg PDV). PDV obveznici koji prime iz inostranstva usluge koje su prema mestu
prometa oporezive u Republici Srbiji će nastaviti da obračunavaju i prijavljuju PDV na poziciji ulaznog i izlaznog PDV
(reverse charge mehanizam) u situaciji kada strano lice nije imenovalo PDV punomoćnika, o čemu je potrebno
blagovremeno se informisati u zvaničnom registru PDV punomoćnika.
Proširenje pojma poreskog dužnika – olakšavajući ili otežavajući faktor u svakodnevnom poslovanju lizing društava?
Kupac, obveznik PDV, za promet hipotekovane nepokretnosti kod realizacije hipoteke, predmeta založnog prava kod
ugovora o zalozi, kao i dobara i usluga nad kojima se sprovodi izvršenje u izvršnom postupku, koji mu izvrši drugi PDV
obveznik (dužnik), je sada dužan da obračuna i prijavi PDV na poziciji izlaznog i ulaznog PDV (reverse charge
mehanizam), pod uslovom da ispunjava opšte uslove iz člana 28. Zakona o PDV, i to bez posedovanja PDV računa.
Nove odredbe međutim donose i nove nedoumice i probleme za lizing kompanije. Primera radi lizing kompanija koja
kao kupac stiče predmet hipoteke, ručne zaloge ili izvršenja, mora biti sigurna da li je tako izvršen promet uopšte
predmet PDV, a to znači da mora biti sigurna i u pogledu PDV tretmana prometa tog predmeta u prethodnom koraku,
npr. da li je dužnik imao pravo na odbitak PDV (kod putničkih vozila), da li je u pitanju prvi prenos prava (kod
nekretnina) i sl.? Naime, ukoliko promet predmeta hipoteke, ručne zaloge ili izvršenja nije PDV oporeziv, a lizing
duštvo je smatralo da jeste, i kao kupac, PDV dužnik, je zaračunalo PDV na pozicijama izlaznog i ulaznog PDV, poreski
organi mu mogu u kontroli osporiti ulazni PDV. Tada u najboljem slučaju lizing kompanija može snositi trošak zatezne
kamate i kazne za prekršaj.
Slične nedoumice se mogu pojaviti i kod prometa dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, u situaciji kad lizing
kompanija dobije račun dobavljača za radove na npr. poslovnom prostoru, a iz opisa prometa nije sasvim jasno da li je
u pitanju promet iz oblasti građevinarstva ili ne. Ukoliko je dobavljač iskazao PDV u računu, potebno je proveriti da li je
trebalo da ga iskaže i shodno tome da li se po takvom računu neosporno može priznati pravo na odbitak ulaznog PDV
na nivou lizing kompanije? Ukoliko dobavljač nije iskazao PDV u računu, potrebno je proveriti da li je trebao, odnosno
da li je lizing kompanija u tom slučaju PDV dužnik i shodno tome da li ima neosporno pravo na odbitak ulaznog PDV
kod obračuna PDV po reverse charge mehanizmu. Dodatnu glavobolju zadaje i pitanje vremena prometa, jer sada PDV
dužnik i o tome mora voditi računa kako bi pravilno evidentirao i prijavio PDV.
Ovo su samo neke od novina u PDV propisima, a izazovi u njihovoj primeni su brojni za PDV obveznike. To je donekle
uobičajeno za prvi period primene svake novine u propisima. Najavljeno donošenje jedinstvenog PDV pravilnika, koji bi
zamenio sve postojeće i usavršio postojeća rešenja, bi trebalo da reši većinu nedoumica u praktičnoj primeni PDV
novina. Do tada lizing kompanije, kao i drugi PDV obveznici će biti prinuđeni da dodatno angažuju svoje resurse i
kapacitete radi razumevanja PDV tretmana konkretne transakcije, kako bi znali da li u konkretnom slučaju treba da se
ponašaju kao PDV dužnici ili ne.
